Oglas

Dok se Sarajevo guši, svijet nudi rješenja: Šest gradova koji su dokazali da je čist zrak moguć i u kotlini ako imamo plan

author
N1 BiH
18. dec. 2025. 11:12
zagađenje, zagađenost u sarajevu, zagađen zrak
F.Z./N1

Zagađenje zraka nije samo sarajevska sudbina. Mnogi svjetski gradovi, smješteni u dubokim kotlinama i okruženi planinama, decenijama su se gušili u smogu, baš kao glavni grad Bosne i Hercegovine danas. Ipak, dok se Sarajevo svake zime iznova budi u sivom "poklopcu" inverzije, gradovi koji su nekada važili za najzagađenije na planeti uspjeli su preokrenuti priču.

Oglas

Analizirali smo kako su metropole poput Mexico Cityja, Pekinga, Santiaga, pa sve do manjeg Krakova i dalekog Ulan Batora, uspjele "prodisati" i šta Sarajevo može naučiti iz njihovih pobjeda.

Mexico City: Od "grada mrtvih ptica" do ekološkog modela

Osamdesetih godina prošlog vijeka, Mexico City bio je sinonim za ekološku katastrofu. Smješten u vulkanskoj kotlini, grad je bio toliko zagađen da su ptice doslovno padale s neba, a nivoi ozona probijali su sve skale. Recept za uspjeh: Vlasti su shvatile da parcijalne mjere ne pomažu. Izmjestili su veliku rafineriju nafte izvan doline, prebacili industriju na prirodni gas i uveli čuveni program "Hoy No Circula" (Danas ne vozi), kojim se rotacijski zabranjuje vožnja automobilima jedan dan u sedmici.

Rezultat: Danas je broj dana sa ekstremnim zagađenjem drastično smanjen, a grad je postao pionir u uvođenju BRT sistema (brzih autobusa) i biciklističke infrastrukture.

Santiago de Chile: Pobjeda nad zimskim dimom

Čileanska prijestolnica dijeli geografsku sudbinu Sarajeva – "zarobljena" je između moćnih Anda. Devedesetih su bolnice zimi bile preplavljene pacijentima zbog "crnog smoga".

Recept za uspjeh: Ključni potez bila je hrabra odluka o potpunoj zabrani loženja drva u kaminima i necertificiranim pećima tokom zime. Uz to, Santiago je izgradio jednu od najvećih flota električnih autobusa na svijetu izvan Kine.

Rezultat: U posljednjih deset godina, broj sati sa kritičnim zagađenjem smanjen je za nevjerovatnih 66 posto. Zime u Santiagu više nisu sinonim za gušenje.

Krakov: Evropski blizanac Sarajeva koji je rekao "ne" uglju

Možda najrelevantniji primjer za Sarajevo je poljski Krakov. Grad u kotlini, s historijskim centrom i hiljadama starih peći na ugalj, bio je "crna tačka" Evrope. Recept za uspjeh: Nakon snažnog pritiska građana, Krakov je 2019. postao prvi poljski grad koji je uveo totalnu zabranu upotrebe čvrstih goriva (uglja i drva) za grijanje. Grad je finansirao zamjenu preko 14.000 peći, a inspekcije su koristile čak i dronove za kontrolu dimnjaka.

Rezultat: Zrak se očistio gotovo preko noći. Broj dana sa prekoračenjem limita za PM10 čestice pao je sa 120 godišnje na ispod 20.

Peking: Rat protiv zagađenja

Kineska prijestolnica je 2013. doživjela "zračnu apokalipsu" sa indeksima zagađenja koji su probijali mjernu skalu. Vlada je tada objavila "rat zagađenju".

Recept za uspjeh: Pristup je bio brutalan i efikasan. Ugašene su sve termoelektrane na ugalj u gradu, milioni domaćinstava su prebačeni na gas ili struju, a broj novih automobila strogo je ograničen lutrijom za tablice.

Rezultat: U samo jednoj deceniji, koncentracija opasnih PM2.5 čestica pala je za više od 60 posto. Peking danas ima više dana s plavim nebom nego sa smogom.

Lekcije za Sarajevo: Šta čekamo?

Svi ovi gradovi dokazuju da geografija nije presuda. Iako kotlina otežava ventilaciju, zagađenje proizvode ljudi, a ljudi ga mogu i riješiti. Iz analiziranih primjera, put za Sarajevo je jasan:

  1. Grijanje je prioritet broj jedan: Kao u Krakovu i Pekingu, Sarajevo mora eliminisati ugalj i sirovo drvo iz individualnih ložišta. To zahtijeva masivne subvencije za prelazak na toplotne pumpe i širenje gasne mreže, uz strogu zabranu prljavih goriva u određenom roku.
  2. Saobraćajna revolucija: Po uzoru na Santiago i Mexico City, potrebno je modernizovati javni prevoz (električni autobusi, novi trolejbusi) i uvesti zone niske emisije (LEZ) koje će ukloniti stare dizelaše iz centra.
  3. Zaštita ventilacije: Sarajevo ne smije ponoviti greške sa visokogradnjom. Ventilacioni koridori duž Miljacke i glavnih saobraćajnica moraju ostati otvoreni za strujanje zraka, bez novih betonskih barijera.

Iskustva od Poljske do Čilea pokazuju da promjena ne dolazi sama od sebe. Ona zahtijeva političku hrabrost da se donesu teške odluke (poput zabrane uglja), finansijsku podršku za građane i – možda najvažnije – pritisak javnosti koji ne prestaje s prvim proljetnim vjetrom. Sarajevo može biti sljedeći grad na ovoj listi uspjeha, ali samo ako prestane tražiti opravdanja u geografiji i počne primjenjivati dokazana rješenja. Primjeri koje smo naveli dokaz su da se može.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama